Odnosi s javnošću u neprofitnim organizacijama – nova era kreativnih komunikacija

Kreiranje i provedba komunikacijskih aktivnosti u neprofitnim organizacijama zahtijeva mnogo veće napore nego li u drugim sektorima. Neprofitnim organizacijama su potrebne kvalitete komunikacije poput sinergije sa zajednicom ili okolinom, izražena dvosmjerna i napose proaktivna komunikacija, ali i brza reakcija u kriznom komuniciranju, a koje sve trendovi suvremenih odnosa s javnošću i društvenih mreža mogu pružiti. Neprofitni sektor obiluje projektima, događajima i aktivnostima koji zahtijevaju prvenstveno izravnu, probranu te nikako dvoznačnu komunikaciju. Sadržajno kreativna, a inovativno plasirana poruka organizacije može dostići regionalne, ali i veće razmjere. Na kraju i sami budžeti organizacija su oni koji kreatore komunikacijskih aktivnosti u neprofitnim organizacijama „tjeraju“ na drugačije načine razmišljanja i inovativne načine komuniciranja poruke, koji nadilaze klasičnu komunikaciju.

U takvoj situaciji pronašla se komunikacijska praksa Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koja je nadvladala svaka očekivanja. Pomalo satiričnom i izravnom komunikacijom uspjeli su obuhvatiti i odaslati poruku široj javnosti, a za koju su te informacije izrazito važne. Isto tako, osim što HGSS svojom komunikacijom pobuđuje interes u širokoj javnosti, HGSS daje direktan interes medijima i novinarima za viralan prijenos poruke. Prenošenjem poruke na cijelu Hrvatsku, HGSS je ostvario više ciljeva odnosa s javnošću – podizanje javne svijesti i stvaranje pozitivne „slike“ o organizaciji, interes javnosti i podizanje svijesti za praćenjem relevantnih informacija te utjecaj na mišljenja, stavove i ponašanje. Time, HGSS kao neprofitna organizacija uspijeva u ostvarenju jednog od osnovnih ciljeva odnosa s javnošću – pretvaranje nepoznatog u poznato.

Činjenica jest da su društvene mreže postale jedan od primarnih komunikacijskih kanala za neprofitni sektor. Neprofitne organizacije komunikacijom na društvenim mrežama imaju priliku održati svijest članstva i zainteresiranih, postići javni dijalog i rasprave na temu, te su u mogućnosti pružiti javnostima odnosno dionicima transparentnu komunikaciju i redovitu informiranost o provedbi aktivnosti. Također, društvene mreže omogućuju dvosmjernu i proaktivnu komunikaciju. Pravilnim odabirom javnosti i kvalitetom sadržaja održat će se relevantna brojka pratitelja koja će dobrim upravljanjem društvenim mrežama rezultirati dobrim engagementom, uz mogući porast određenih brojki unutar same organizacije.

 

Ivan Biošić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *