Komunikologija – znanost ili nametanje stavova?

Komunikacija kao znanost je relativno mlado područje. Većina ljudi danas još ne shvaća njezinu važnost ili je čak i omalovažava. Na stručnjacima u komunikaciji je da pokažu o čemu se zapravo radi i da prenesu svoja znanja na javnost. Što zapravo znači nekoga podučavati? Je li to mijenjanje osobe da bude jednaka učitelju? Je li to nametanje ideja i shvaćanja koje učitelj ima o predmetu istraživanja? Ako nekoga želim nečemu podučiti znači li to da je jedino moj način ispravan?

Naravno da ne. Biti učitelj nije pametovanje, to je puno više.  Ako poznaješ neku temu dovoljno da smatraš da nekoga možeš podučavati, podrazumijeva se da si se raspitao, da si se obrazovao i što je najvažnije da si uzeo u obzir različite izvore i stavove i u mogućnosti si ih jasno i jednostavno elaborirati svakom pojedincu, bez obzira iz kakvog on društvenoga ambijenta dolazi. Ali učitelj ne može u potpunosti znati sve o nekoj temi. Svaki društveni fenomen je toliko kompliciran i složen da pojedinac cijeli svoj život posveti jednom malom segmentu cjelokupne stvarnosti i na njoj radi. Tako ni najbolji komunikator, predavač ne poznaje sve o komunikacijskoj znanosti. No, podijeliti komunikaciju na neverbalnu, verbalnu, prodajnu; komunikaciju u elektroničkim medijima i tome slično omogućuje puno širi pristup i više znanja jer se svaki učitelj ima vremena i mogućnosti posvetiti malim segmentima cjelokupne teorije.

Nakon podjele znanja, dolazimo do pitanja same osobe učitelja, u ovom slučaju komunikatora. Iako je njegova širina spoznaja na ovom polju sad uvelike značajna, još uvijek te ne može naučiti kreativnosti ili ti pokloniti talent. Jedino što on može je prenijeti  načela i temelje rada u određenom sektoru. Ne postoje univerzalne istine što to čini dobroga govornika.

Često sve nas koji se bavimo komunikologijom pitaju kako možemo tvrditi da je nešto apsolutna istina. Nikako. Mi to ne radimo. Svoje pretpostavke, tvrdnje, nazovimo ih čak i načelima temeljimo na mnogobrojnim istraživanjima publike, govornika, reakcija, akcija i svih situacija javnoga nastupa. U tim istraživanjima i proučavanjima, pojavljivala su se neka temeljna načela, glavne crte koje se kao nit vodilja otkrivaju u svakome govoru ili govorniku. Ono što mi radimo je da prenosimo svakome pojedincu tu nit, a zatim o njegovim talentima, upornosti i želji za napretkom ovisi kako će te niti isplesti u mrežu.

Hoće li ta mreža biti odlična kompozicija govora, savršena neverbalna komunikacija ili uvjerljiv i dobro argumentiran govor, ne ovisi o učitelju već o samome govorniku. Zato je važno da svatko od nas poznaje što su to komunikacijske vještine, na što se treba obratiti pozornost da bi se pokazala uvjerljivost, znanje i mogućnosti koje nosimo u sebi bez obzira na kojem području života ih želimo primijeniti. Od osobne, privatne komunikacije, do poslovne u velikim okruženjima, vješt komunikator je cijenjen i prepoznat.

Katia Matijašević

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *