Odgovor globalnih liderica na COVID-19

”Ako želite da se o nečemu priča, recite muškarcu. Ako želite da se nešto napravi, recite ženi.”

Margaret Thatcher

Riječi su to Željezne Lady koja je postavila temelje za političke liderice modernog doba. Danas, u vrijeme najveće krize nakon Drugog svjetskog rata, sedam zemalja postalo je sinonim za uspješnu borbu protiv pandemije COVID19. Njemačka, Finska, Danska, Tajvan, Novi Zeland, Norveška i Island zemlje su koje polako kreću s popuštanjem mjera koje su uvedene u cilju sprječavanja širenja virusa. Osim uspješne borbe protiv koronavirusa, zajedničko im je to da ih vode žene. 

Njemačka kancelarka, Margaret Thatcher našeg doba, specijalizirala se za krizno upravljanje. Zemlju je vodila kroz krize gdje je ispitivala vlastite stavove, uvjerenja, a nije se bojala priznati da je u krivu. Angela Merkel, doktorica znanosti s doktoratom iz kvantne kemije, je nakon kataklizme u Fukushimi napravila zaokret u energetskoj politici.  Kada je Europi prijetio kolaps pred najvećom ekonomskom krizom, uz mogući raspad jedinstvene monetarne unije, kancelarka je demonstrirala iznimne liderske sposobnosti. Za vrijeme migrantske krize 2015. godine, dok su neki gradili žice za obranu od migranata, kancelarka je otvorila vrata Njemačke.

Kancelarka Merkel uspješno se nosi i u borbi s pandemijom COVID-19. U odnosu na mnoge, njena komunikacija bila je pravovremena, jasna i realna. Najavila je mogućnost kako će većina populacije biti zaražena virusom. Njemačka ima izrazito razvijen javno zdravstveni sustav, uz veliki broj medicinske opreme, kreveta te respiratora. Osim opremljenosti, u krizi je potreban i lider koji će vlastitim govorom i retoričkom vještinom pobuditi nadu javnosti. Slušajući kancelarku i promatrajući poteze koje je donijela, zasigurno ostavlja dojam kako je spremna za ovu krizu i kako vlada njome.

Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern je ”samljela” COVID-19. Dok je na otoku bilo svega šest zaraženih osoba, uvela je samoizolaciju za sve osobe koje su doputovale na Novi Zeland, uz strogu dvotjednu karantenu za svoje građane. Osim čvrstog i brzog pristupa, simpatije javnosti zaslužila je i zbog iskazane empatije te brige za sve ljude. U njenoj komunikaciji nema prozivanja ili optuživanja, prepoznala je zajedničkog neprijatelja, iskoristila vlastite liderske kapacitete i poput majke zaštitila svoj narod.

Mlada finska premijerka Sanna Marin pozvala je cijelo društvo da se uključi u borbu protiv nevidljivog i snažnog neprijatelja. Iskoristila je raširenost društvenih mreža, prvenstveno Instagram, te objavljuje sadržaj o COVID-19. Možemo reći kako se prilagodila modernom dobu te iskazala svjesnost o padu čitanosti tradicionalnih medija. Finska je zemlja koja od početka krize ima ravnu krivulju rasta oboljelih, uz relativno nisku stopu smrtnosti.

Premijerke  Norveške  i  Danske imale su gotovo identičan pristup u obraćanju javnosti.  Erna Solberg, norveška premijerka, putem javne televizije direktno se obratila najmlađima, dok je Mette Frederiksen organizirala konferenciju za mlade na kojoj su joj predstavnici postavljali pitanja. Njihove ideje nisu možda revolucionarne, neće doprinijeti razvoju i testiranju cjepiva do jeseni 2020., ali njihov pristup pokazao je da nije dovoljno biti političar u krizi, već je ponekad dovoljno biti čovjek. Potrebna je velika snaga i poniznost obratiti se najmlađima.

Island pod vodstvom Katrin Jakobsdottir iskoristio je tehnologiju te je testirao 10 posto svoje populacije dok još nisu imali niti jednog zaraženog. Tako su okrenuli trend, prikupili točne podatke te pratili razvoj virosa među građanima. Zbog ovakvog pristupa nisu morali uvoditi stroge mjere izolacije te su ostavili škole otvorenima.

Tajvan je zemlja koja graniči s Kinom, a odgovorila je na ovu krizu zapanjujuće dobro i brzo pod vodstvom premijerke Tsai Ing-wen koja je u siječnju donijela odluku sa 124 mjere kako bi zaustavila širenje bolesti. Tajvan je zemlja koja je Europi i Sjedinjenim Američkim Državama poslala preko 10 milijuna zaštitnih maski. CNN je izvijestio za premijerku Tsai Ing-wen kako je to školski primjer odgovora na krizu, držeći je pod kontrolom, unatoč socijalnoj i ekonomskoj povezanosti s Kinom.

U Hrvatskoj također već tjednim gledamo dvije žene koje svojim govorom i pristupom javnosti ulijevaju povjerenje, sigurnost. Riječ je Alemki Markotić i Maji Grbi-Bujević.  

Kriza s koronavirusom otvorila je mnoštvo pitanja, ali dala i mnogobrojne odgovore. Jednostavno došlo je vrijeme da sve više žena preuzima vodeće funkcije, da svojim trudom i zalaganjem doprinose boljem sutra. Nitko se nije rodio kao lider. Liderom se postaje radom na sebi, zalaganjem, trudom i poštovanjem. Navedene žene to svakako imaju i zaslužile su da ih se zove lidericama. Shvatile su kakva kriza prijeti te su reagirale brzo i učinkovito.

Antonija Bekić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *