Što slijedi nakon slovenskih parlamentarnih izbora?

U nedjelju, 3. lipnja u Sloveniji su održani parlamentarni izbori. Službeno ih možemo nazvati “izvanrednima” pošto su rezultat ostavke Mire Cerara u ožujku, no redovni bi se po rasporedu održali tjedan dana kasnije, tako da nekih odstupanja i nema. Ostavka je dijelom postigla svoj cilj, protresla političku scenu i donijela koji postotak više stranci Mire Cerara. No krenimo redom, objašnjenjem slovenskog izbornog sustava.

Slovenski izborni sustav

Slovenija ima dvodomni parlament. Državni Zbor (donji dom – po našem – sabor) sastoji se od 90 članova, koji se biraju svake 4 godine. Ustav jamči mjesto talijanskoj i mađarskoj manjini. No uz Državni zbor, Slovenija ima i Državni Svet iliti gornji dom koji ima savjetodavnu ulogu. Zastupnici savjetodavnog Državnog Sveta biraju se na mandat od 5 godina neizravnim biračkim pravom i obuhvaća 40 članova:
– 18 predstavnika iz struke i socioekonomskog sektora (4 iz redova poslodavaca, 4 iz redova radnika, 4 iz sektora poljoprivrede, malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih te 6 predstavnika neprofitnih organizacija)
– 22 člana koji predstavljaju lokalne interese.
Slovenija je podijeljena na 88 izbornih jedinica. Svaka lista kandidata mora dobiti potporu:
– trojice zastupnika stranke koja predlaže listu i 50 birača te izborne jedinice
ili
– potporu 100 birača u izbornoj jedinici u kojoj se kandidiraju.
Također, najmanje 35% kandidata na listi moraju biti žene.
U Sloveniji su izbori proporcionalni, a glasovanje je preferencijalno (rangiranje kandidata).

Kako se raspodjeljuju glasovi?

Preliminarna raspodjela mjesta ostvaruje se korištenjem Droopovog kvotnog sustava (ukupan broj glasova svih lista u izbornoj jedinici podijeljen s brojem zastupnika izabranih u izbornoj jedinici +1).
Preostala mjesta su podijeljena na nacionalnoj razini u skladu s d’Hondtovom metodom.
Izborni prag iznosi 4%.

Stanje 2014-2018.g

U dosadašnjem mandatu sabor odnosno Državni Zbor izgledao je ovako:
SMC, stranka Mire Cerara, 36 mjesta
SDS, Janez Janša, 21 mjesto;
– Demokratska stranka umirovljenika (DeSUS), stranka ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca, 10 mjesta;
– Socijaldemokratska stranka (SD), 6 zastupnika;
– Ujedinjena ljevica (ZL), 6 mjesta;
– Nova Slovenija (NSi), 5 mjesta;
– Savez Alenka Bratusek (ZaAB), 4 mjesta.

SDS

Janez Janša na čelu je SDSa preko 25 godina. Ideološki je startala kao socijaldemokratska stranka, no u međuvremenu je kliznula udesno. Kampanju su modelirali po slici Donalda Trumpa i Viktora Orbana. Glavna nit vodilja je protivljenje imigraciji, daljnja liberalizacija i deregularizacija ekonomije te društveni konzervativizam. Spor s Hrvatskom bilo je jedno od središnjih pitanja kampanje, optužujući Cerara za odricanje od slovenskog teritorija.

Lista Marjan Šarec

4 godine stara stranka koju vodi bivši glumac i novinar Marjan Šarec. Nisu se ideološki javno opredijelili te se mogu smatrati anti-establishment strankom. Žele ukinuti gornji dom (savjetodavno tijelo), povećati ovlasti premijera, uvesti universal basic income te se protive privatizaciji državnih tvrtki. Istovremeno Šarec je katolik koji je pro-choice, za legalizaciju marihuane te zaštitu prava manjina i LGBT zajednice. Unatoč tome što se ne žele ideološki identificirati, smješta ih se u lijevi centar.

Miro Cerar

Smatraju ga tragičarom ovih izbora. S 34% na 9.75% u 4 godine. Mandat mu je s jedne strane označio masovni štrajk javnog sektora te kritike pri rješavanju graničnog spora. S druge strane, ne može se ne zamijetiti pozitivni utjecaj njegovih politika centra na ekonomiju države.

Rezultat nakon izbora 3.6.2018

Slovenija je samo nastavila aktualni politički trend skretanja udesno. Na velika vrata vratio se Janez Janša, bivši slovenski premijer koji je odslužio dvije godine zatvora kao jedan od krivaca u Aferi Patria. Slovenska demokratska stranka (SDS), pod vodstvom Janše, osvojila je gotovo 25% glasova. Druga po broju glasova, s 13%, bila je stranka Marjana Šareca, bivšeg glumca i gradonačelnika malog grada Kamnika. Šarec je najpoznatiji po tome što je prošle godine ušao u drugi krug predsjedničkih izbora te izgubio od Boruta Pahora za samo par postotnih poena. Treći su socijaldemokrati, s nešto manje od 10%. Moderna stranka centra, dosadašnjeg premijera Mire Cerara završila je četvrta s 9.75%. Vrlo zanimljivo za primijetiti je da birači nisu honorirali činjenicu da je rast GDPa Slovenije u 2017.g bio 5%, jedan od najviših u Europi. Izlaznost je bila 51.8%, slično kao i 2014.g, no dosta niže od 2011.godine kada je iznosila 66%.

Što slijedi?

Niti jedna stranka nije osvojila relativnu većinu. Već sada politički komentatori predviđaju probleme pri formiranju vladajuće koalicije. Većina stranaka pokazuje rezerve glede mogućnosti koalicije s SDSom, smatrajući ih radikalima. Direktna povezanost stranke s Orbanom i posredno Putinom otežava im mogućnosti slaganja vlade. Marjan Šarec poručio je da koalicija sa SDSom ne dolazi u obzir. Postoje razne kombinacije, no za sada čini se izglednijim da će većinu uspjeti složiti stranke ljevice i centra negoli SDS koji nema koalicijskog potencijala. Šarec je već započeo pregovore oko slaganja koalicije sa svim strankama osim SDSa. Sve u svemu slijede mjeseci mukotrpnih pregovora i političke nestabilnosti u Sloveniji. Ne bih isključio niti mogućnost prijevremenih izbora kroz par mjeseci.
Petar Gregurić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *