Što se događa na Bliskom istoku?

Skoro je cijelo desetljeće prošlo od početka Arapskog proljeća, serije događaja koji su doveli do svrgnuća brojnih autokratskih režima diljem arapskih zemalja. Ovo čemu posljednjih dana, a i posljednjih mjeseci svjedočimo nije nužno izravno vezano na te događaje, ali ti procesi su imali iznimno jak utjecaj na cjelokupnu promatranu situaciju.

Već nekoliko mjeseci pratimo izrazite napetosti između SAD-a i Irana (napetosti koje, naravno, traju zapravo već desetljećima), a koje su kulminirale gađanjem naftnih rafinerija na teritoriju Saudijske Arabije. Na to se veže cjelokupna situacija u Jemenu, a procesi koji se odvijaju u drugim državama iz susjedstva – Siriji, Afganistanu, Iraku se teško mogu odvojiti iz cjelokupne priče. Razumno je postaviti pitanje – što se zapravo trenutno događa na Bliskom istoku? Je li na pomolu novi rat?

Da bi se dao odgovor na to pitanje, moraju se promotriti osnovni pojmovi i odnosi danas u tom dijelu svijeta. Iako je vrlo neuvjerljivo povjerovati u to, odgovornost za napad na saudijske rafinerije kojim je trenutno desetkovano tržište nafte je preuzela jemenska organizacija Ansar Allah, poznatija kao Hutisti. Naime, ta organizacija sudjeluje od 2015. u građanskom ratu u Jemenu protiv službene Vlade i, unatoč vrlo jakom angažmanu zaljevskih zemalja predvođenih Saudijskom Arabijom, već nekoliko godina drže svoje položaje i glavni grad pod kontrolom. Sastavljeni su uglavnom od šijitskog stanovništva (pripadaju zaidskoj školi šijitskog Islama) te je logično zaključiti kako nad njima (veću ili manju) kontrolu ima upravo Iran koji je teokratska islamska država ustrojena po načelima šijitskog Islama (doduše, imamističkog škole). Ciljevi koji su gađani u Saudijskoj Arabiji su gađani vrlo precizno i pomno planirano s bespilotnim letjelicama. Samim time, vrlo je teško povjerovati da je taj napad mogla izvesti pobunjenička skupina iz jedne od najsiromašnijih država na svijetu bez veće pomoći određene regionalne sile s kojom dijele isti cilj.

Tim zaključkom se povelo i američko državno vodstvo te je američki predsjednik Donald Trump, na vrlo svojstven način, putem Twittera poručio kako su američke snage locked and loaded (u slobodnom prijevodu: pripravne i čekaju zapovijed) za napad na počinitelje. Iako je putem Twittera poslao vrlo izravnu poruku, danas je te izjave prilično ublažio i ostavio diplomatske opcije otvorenima. Iako nove informacije koje utječu na rasplet događaja dolaze svakoga sata, smatram da izbijanje novog rata (barem u izravnom obliku) nije izgledan, unatoč raznim prijetnjama i brojnim eskalacijama kojima svjedočimo posljednjih mjeseci. U prvom redu, SAD nema nikakav obrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom te nema nikakvu formalnu obvezu intervenirati u toj zemlji. Sama ta činjenica dovodi do situacije da će u političkom životu SAD-a sigurno biti mnogo oponenata vojne intervencije. Brojni kongresmeni i senatori iz redova Demokratske stranke već sada su izrazili svoje neslaganje s potencijalnom intervencijom, poput Tima Kainea, senatora i člana vanjskopolitičkog odbora koji je rekao: Sjedinjene Države nikad ne bi smjele ići u rat za zaštitu saudijske nafte.

Takva mogućnost je naišla i na neslaganje i nekih političara iz redova Republikanske stranke, poput utjecajnog senatora Randa Paula, koji je i inače nesklon američkim vojnim angažmanima. Tom zaključku ide u prilog i vijest o smjeni/ostavci savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, vrlo snažnog zagovornika vojne intervencije u Iranu, a koja je došla prije samo nekoliko dana. Također, vrlo je neizgledno da bi trenutni predsjednik SAD-a pred same izbore započeo ikakav novi rat. Naravno, iznimno je teško predvidjeti takve mogućnosti, posebno kada se uzme u obzir da iz sata u sat nove informacije pristižu. Iako ova situacija nije ni slična, ne treba zaboraviti da je Amerika 1990./1991. godine predvodila međunarodni koaliciju koja je, kroz operaciju Desert Shield, oružanim snagama osigurala i obranila Saudijsku Arabiju od potencijalne agresije Iraka predvođenog diktatorom Saddamom Husseinom koji je tada već okupirao i anektirao susjedni Kuvajt.

Kakva je trenutna situacija u drugim državama iz susjedstva? Jemen je, kao što sam već spomenuo, u višegodišnjem građanskom ratu koji ne jenjava. ISIL je vojno poražen na teritoriju Iraka i Sirije, a građanski rat u Siriji nije ni blizu gotov. Svjedočimo rastućem utjecaju Irana u tom dijelu svijeta preko postrojbi i organizacija koje podržavaju: libanonski Hezbollah, Narodnih mobilizacijskih snaga u Iraku, Hutista u Jemenu i same vojne prisutnosti u Siriji. Također svjedočimo propalim pregovorima koji su potencijalno trebali okončati dugogodišnji rat u Afganistanu, kao i rastućim svakodnevnim terorističkim napadima na Izrael.

Kada se sve te činjenice uzmu u obzir, teško je predvidjeti što može donijeti sutra, a još teže pronaći bilo kakav recept koji bi mogao dovesti do kraja bilo kojeg od tih sukoba.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *