S “ruskog ruleta” na ukrajinski: što slijedi?

Pravu buru na već dovoljno uzburkanoj političkoj sceni u Americi je izazvao članak renomiranog lista Wall Street Journal u kojem se navodi kako je predsjednik Donald Trump , prilikom telefonskog razgovora s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, vršio pritisak da se započne istraga protiv Huntera Bidena, sina njegovog potencijalnog glavnog oponenta na sljedećim izborima Joea Bidena. Brojni američki mediji i političari (naravno, iz redova Demokratske stranke) zazivaju pokretanje postupka opoziva predsjednika Trumpa zbog potencijalnog korištenja stranih državnih lidera u izbornom procesu. Ukratko – zbog teške zloporabe ovlasti.

Što se zapravo događa i koja je pozadinska priča? Naime, dok je Joe Biden obavljao dužnost potpredsjednika SAD-a u mandatu predsjednika Obame, njegov sin Hunter je započeo s obnašanjem dužnosti člana nadzornog odbora jedne od većih energetskih tvrtki u Ukrajini. Dolazak na tu dužnost je korespondirao s početkom sukoba s proruskim pobunjenicima u ukrajinskom Donbasu, a u tom razdoblju upravo najveću političku potporu ukrajinskoj Vladi je pružao Joe Biden. Cijela priča oko Huntera Bidena nije ni po čemu nova, niti postoje ikakva nova saznanja, a već je prethodno utvrđeno da u istoj nije postojalo ništa sporno niti nezakonito. Jedino što je novo je pokušaj političke instrumentalizacije te priče na jedan, najblaže rečeno, potpuno netipičan i nestandardan (dosada nezamisliv) način. Nakon istrage Roberta Muellera i cijele dugogodišnje sage oko ruskog utjecaja na američke izbore (koja praktično nije niti završila), ova situacija je nešto što Americi, američkim građanima i institucijama zasigurno nije trebalo i može predstavljati dodatni udar na izborni proces.

Sam predsjednik Trump je danas priznao kako se dio razgovora s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Zelenskim ticao upravo Joea Bidena.

Brojna se pitanja nakon svega otvaraju, a najmanje se odnose na Joea Bidena. Koji je bio sadržaj telefonskog razgovora i zašto se transkript nije objavio? Korespondira li cijela ta situacija s pokušajem predsjednika Trumpa da blokira vojnu pomoć ukrajinskoj vladi?

Može li ova situacija uistinu dovesti do opoziva (impeachmenta)? Gdje je granica između kreiranja vanjske politike koja je u većem dijelu u nadležnosti američkog predsjednika i iskorištavanja ovlasti za unutarnje-političke potrebe? Na ta pitanja ćemo vjerojatno dobiti odgovor tek završetkom istrage koju provodi kongresni Odbor za pravosuđe (koji je pod većinskom kontrolom kongresmena iz Demokratske stranke), a koja bi uskoro trebala započeti. Kao i u situaciji oko ruskog miješanja, glavni akteri će biti predsjednik Obavještajnog odbora Adam Schiff koji već danas spominje mogućnost opoziva dobro poznati predsjednik kongresnog Pravosudnog odbora Jerry Nadler i sam predsjednik Trump. Ono što je važno za istaknuti je činjenica da je ova situacija potaknula, po tom pitanju dosada vrlo suzdržanu, predsjednicu američkog Kongresa Nancy Pelosi koja je i danas istaknula mogućnost opoziva.

Kada se uzme u obzir da je američko društvo u ovom trenutku stranački polariziranije no ikad, a u dva doma američkog Kongresa (zastupnički i Senat) dvije različite stranke drže većinu, teško je zamisliti da u ovom trenutku prijedlog za opozivom može proći. Sasvim je sigurno da će situacija dovesti do jačanja veza republikanskih dužnosnika u zaštiti svog predsjednika, odnosno budućeg kandidata. Kao što uvijek postoji neka iznimka, tako je danas iznimku predstavila izjava utjecajnog republikanskog senatora i kandidata Republikanske stranke za predsjednika SAD-a 2012. godine Mitta Romneya koji je istaknuo kako bi bilo „u krajnosti zabrinjavajuće“ ako je predsjednik, posredno ili neposredno, pritiskao ukrajinskog predsjednika da istražuje njegovog oponenta.

Sama situacija je izašla na vidjelo djelovanjem zviždača koji vjerojatno dolazi iz američkog sigurnosno-obavještajnog sustava koji je ta saznanja proslijedio svojim nadređenima. Ovo je dokaz iznimne profesionalnosti američkih službenika koji djeluju u tom sustavu, koji se drže svoje prisege koja se tiče čuvanja američkog Ustava i građana pa makar u pitanju bio i sam američki predsjednik.

Jedno je sigurno, sve koji prate američku politiku čeka vrlo burna i zanimljiva izborna kampanja i sve veća neizvjesnost oko izbornog rezultata. Vrijeme će pokazati koliko će ova situacija i istraga koja se nje tiče utjecati na rejting predsjednika Trumpa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *