Retoričko pitanje Kreše Beljaka: pokazatelj snažne podjele unutar HSS-a?

Političar i predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak objavio je na svojem Twitter profilu objavu koja započinje retoričkim pitanjem: ‘Procesi unutar @HSSHrvatska  gdje se nastavlja pokušaj dijela @HDZ001 da uklone Beljaka?’

Neki bi rekli da je riječ i o ironiziranju, ali sama ironija postavljenog pitanja je dvostruka. Naime, Beljak istovremeno priznaje da ne kontrolira procese unutar svoje stranke. Ali da se vratimo na prijašnje retoričko pitanje. Retoričko je upravo zato što Beljak na njega ne očekuje odgovor, ujedno je i sugestivno jer implicira da netko u HDZ-u u sprezi s nezadovoljnim članovima HSS-a aktivno radi na rušenju Kreše Beljaka, ali i manipulativno jer će vrlo vjerojatno služiti kao podloga i dokaz za obračun s unutarstranačkim neistomišljenicima i neposlušnicima.

Ne pružajući niti jedan dokaz za navedeno, Beljak u svojoj objavi nastavlja: ‘Kao da sam samo ja stranka. No, pokušavali su nas uništiti ili kupiti i veći “majstori”, tamo od Pašića i Pavelića, pa sve do Tuđmana. Bez uspjeha.’ Slučajno ili ne, među navedenim političarima zaboravio je spomenuti i Josipa Broza Tita, vjerojatno duboko svjestan koje asocijacije bi to ime izazvalo među sadašnjim i potencijalnim biračkim tijelom HSS-a.

Vjerujemo da je Beljak svjestan činjenice da je današnja Hrvatska seljačka stranka osnovana 1904. godine pod nazivom Hrvatska pučka seljačka stranka, a koja je 1920. godine promijenila ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka odražavajući stav hrvatskoga naroda da ne priznaje rad Ustavotvorne skupštine i centralistički Vidovdanski ustav. Iako je stav stranke tih godina bio uglavnom principijelan, ne treba zaboraviti da je Stjepan Radić 1924. godine napravio kratki izlet u Moskvu i učlanio HSS u komunistički sponzoriranu Seljačku internacionalu. Tijela stranke su to glatko odbila te je taj Radićev pokušaj skretanja stranke u lijevo neslavno propao. Preskačući 92 godine, HSS je opet 2016. godine završio u lijevoj Narodnoj koaliciji, a vrijeme će pokazati kako će se stranka dugoročno postaviti prema tom stavu, i s kojim ishodom.

Zajedničko Kreši Beljaku i Stjepanu Radiću je još jedna činjenica. Kada je krajem 1924. godine beogradski režim na HRSS primijenio Obznanu i zabranio njeno djelovanje, Radić, koji je u to vrijeme bio u pritvoru, popušta i izjavljuje da prihvaća monarhiju i odriče se republikanizma. Stranka je promijenila svoje ime, izbacujući pridjev “republikanska”, a Radić je ušao u koalicijsku vladu sa srpskim radikalima pod vodstvom Nikole Pašića. Riječ je o prvoj HSS-ovoj neprirodnoj koaliciji, a druga je već ranije navedena svrstavanjem HSS-a uz Narodnu koaliciju pod vodstvom SDP-a.

Paradoks se očituje u činjenici kako je Beljak 2016. godine podržao postupak izbacivanja MOST nezavisnih lista iz Vlade Andreja Plenkovića koristeći ‘poštivanje volje vlastitih birača’. Evidentno je kako je Beljak tada izdao volju birača, koji su glasajući za HSS u okviru Narodne koalicije glasali ‘protiv’ HDZ-a.

Žalosna je činjenica da HSS od 1998. godine nema niti jednog retoričara poput pokojnog Josipa Pankretića koji je bio pravi narodni tribun, istinski glas hrvatskoga sela i seljaka, koji je vlastitim govorima vraćao popularnost HSS-u. Hoće li ovakve objave sadašnjeg predsjednika HSS-a koristiti za podizanje popularnosti stranke ili će samo produbiti unutarstranačke pobjede, saznat ćemo u vremenima pred nama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *