Povratak iredentističkih zabluda u europski diskurs: borba protiv populista ne zasniva se – na populizmu

Današnji populizam odnosi se na kratkoročno, politički neodrživo emocionalno stanje koje za glavni cilj postavlja mobilizaciju neodlučnog biračkog tijela nudeći im nerealna, ali javnosti popularna i jednostavna rješenja. Populizam, danas modificiran u ideologiju mase, upravo osluškuje bilo naroda te javnosti servira vrlo prihvatljiva, ali propagandna rješenja gorućih problema svih društveno ugroženih skupina. Iako zagovaraju „otvorenu borbu“ protiv političkih populista, mediji zahvaljujući kampanjama širenja kolektivnog pesimizma nacije u javnosti potiču strahove, nezadovoljstvo te mržnju čime otvaraju vrata populistima.

Upravo se populizam dijagnosticira u masovnim medijima poput Fox News (SAD), The Sun (Velika Britanija) te Bild (Njemačka). Proučavajući retoriku suvremenih populista, dolazimo do zaključka kako je riječ o dvosmjerno štetnoj retorici, odnosno diskreditiranju svih političkih oponenata generalizirajućim tvrdnjama o korumpiranim političkim elitama, a bez jasnih, validnih argumenata. Drugi smjer retorike se odnosi na narod, točnije na dio javnosti koji ne podupire populističke politike čime postaje izdajica naroda u kontekstu populističke retorike.

12. prosinca 2007 . godine Talijanska pošta izdala je poštansku marku s fotografijama Rijeke uz natpis Fiume-terra orientale gia italiana, odnosno ‘Istočna zemlja koja je bila talijanska’. Riječ je o iredentističkom potezu koji je ujedinio slovenske i hrvatske diplomatske krugove u oštroj osudi direktnog pokušaja nametanje politika revizionističke i ekspanzionističke naravi. Već ranije navedeno nametanje pogrešnih politika nije novina u talijanskoj politici, naime raspadom SFRJ u talijanskoj politici bilježimo suglasje vladajućih i oporbenih stranaka o pokušaju ekspanzionizma na hrvatski i slovenski teritorij. Težnja za teritorijem postaje očigledna 2000-ih godina kada je, zahvaljujući neodlučnom hrvatskom vanjskom politikom, tucet talijanskih ministara, uključujući i talijanskog predsjednika, na dnevnoj bazi nametala retoriku ekspanzionizma.

Desetak godina nakon, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani pozdravlja ‘talijansku Istru i Dalmaciju’. Očekivano, većina slovenskih i hrvatskih političara oštro je osudilo ponovni pokušaj već prokazane retorike. Primjerice, hrvatski premijer Andrej Plenković reagirao je osudom i odbacivanjem izjave koja ima natruhe teritorijalnih pretenzija i revizionizma, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović navodi kako temelji Europske unije ne počivaju na iredentizmu, a predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nešto oštrijom retorikom smatra kako u današnjem složenom i nestabilnom vremenu, izjave ovakve vrste ne pridonose osnaživanju europskih vrijednosti, već suprotno tome mogu potaknuti nove napetosti i sukobe. 

Osude hrvatskog državnog vrha, ali i raznih zastupnika u Europskom parlamentu, Hrvatskom saboru te lidere vodećih stranaka izjavljene su pravovremeno uz kvalitetnu stilsku pripremu. No, opasnost Tajanijeve izjave pronalazimo i u činjenici kako je riječ o samoprozvanom borcu protiv raznih europskih populista. Borba protiv populista temelji se na konstruktivnim činjenicama, retoričkoj dosljednosti te preciznoj i jasnoj argumentaciji. Kod predsjednika Europskog parlamenta pronalazimo, nažalost, samo jedan navedeni segment – dosljednost talijanskim revizionistima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *