Kakva je politička budućnost Bosne i Hercegovine?

Krajem travnja prošle godine u proceduru je snažno dostavljen Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, i to od strane Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Prijedlog zapravo predstavlja garanciju sigurnosti i ravnopravnosti  i to u činjenici da konačno brojniji narod ostaje bez predispozicije i pravne mogućnosti da drugom (manjem) narodu bira političke predstavnike. Hrvati dugi niz godina svjedoče diskriminaciji i stanju u kojoj se za njihove interese zalagala osoba koja nije bila izabrana od strane hrvatskog biračkog tijela, niti je imala potporu istog.  Riječ je o podložnoj temi manipuliranja jer je zakonom koji je na snazi ostavljeno dovoljno prostora za razne malverzacije. Upravo izmjenom Izbornog zakona koja je od trenutka pokretanja procedure pa do danas  prošla i prolazi težak put, mogli bi održati unutarnju stabilnost i ne dovesti u pitanje održavanje općih izbora. Predloženim izmjenama i dopunama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira se Odluka Ustavnog suda tj. izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH te Odluka Ustavnog suda koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

Prema HNS-ovu prijedlogu, čija je suština onemogućiti da jedan narod drugom bira političke predstavnike za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jednog Hrvata i jednog Bošnjaka formirala bi se tri ad hoc izborna područja A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojem ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu.

Po ovom prijedlogu nikome se ne uskraćuje pravo kandidiranja, samo suština leži u tome da hrvatskog člana Predsjedništva, u skladu s Ustavom, biraju Hrvati. Time se želi onemogućiti da ponovno hrvatskog člana Predsjedništva biraju Bošnjaci. Upućeni prijedlozi predstavljaju minimalnu točku polazišta pri budućem definiranju odnosa u BiH. Koliko je potrebna nova kriza građanima BiH? Nisu li dovoljno kriza, kušnji i patnji već prošli? Kriza je trenutno politička smjernica koju glavni politički akteri trebaju izbjegavati, posebice u kontekstu pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Jedno je sigurno, odgovor svakog građana, bio on Hrvat, Srbin ili Bošnjak, bio bi NE. No pojedini politički predstavnici ne misle jednako.

Hoće li imati hrabrosti i snage koju sada imaju i nakon Izbora u listopadu, kada i ako dođe do krize objasniti vlastitom stanovništvu iz kojeg razloga je BiH paralizirana, posebice u ekonomskom, političkom te demografskom pogledu.  Pred nama je zasigurno jedan od vrhunaca i ključnih trenutaka za opstanak Bosne i Hercegovine. Ostvaruje li ste Građanska BiH?

 

Tea Ružić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *