Europska unija kao izazov budućnosti za Bosnu i Hercegovinu

Budućnost Bosne i Hercegovine ovisna je o pristupnim pregovorima prema euroatlantskim integracijama. Još u veljači 2016. godine hrvatski član Predsjedništva prof.dr Dragan Čović u ime BiH predaje zahtjev za članstvo u Europsku uniju i od tada cijela priča, od povijesnog značaja i počinje. Tog dana je učinjen prvi, maleni korak prema realizaciji cilja. Reforme su svojevrsni indikator spremnosti na promjene. Od 2016. godini u BiH se provode reforme, no stagnacija je vidljiva na osnovnim pokušajima stabilizacije – rješavanje unutarnjih nesuglasica. Pravo slobodnog kretanja u svim zemljama članicama  EU, povećanje broja radnih mjesta, sigurnost i sudjelovanje na europskom tržištu, smanjenje korupcije, studiranje u državama članicama pod istim uvjetima kao i stanovnici tih država, pomoć pri kreiranju europskih politika, veća ulaganja stranih investitora (…)  samo su neke od prednosti koje EU nudi. No biti u EU znači i poštivati brojna pravila i propise te snositi direktno odgovornost za nepoštivanje i neprovođenje istih. Drugim riječima, uvođenje reda koji je Bosni i Hercegovini i više nego neophodan.

Na putu prema EU, potpora Republike Hrvatske je i više nego primjetna. Dokaz tome je i angažman hrvatskih europarlamentaraca koji su na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, snažnom inicijativom uspjeli ostvariti usvajanje prijeko potrebne rezolucije o BiH. Spomenuta rezolucija izražava žaljenje zbog neprovođenja velikog broja odluka Ustavnog suda, a posebno je naglašena važnost nedavne odluke istog suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike. Rezolucija također poziva i na brzu provedbu presude Ustavnog suda o gradu Mostaru, izmjenom izbornog zakonodavstva i statuta spomenutog grada, te traži veće poštivanje vladavine prava, posebice u kontekstu izbora u Stocu i nasilja kojem smo imali prilike biti svjedoci.

Vrata EU su nam otvorena, perspektiva kuca na vrata, pitanje je samo koliko će stanovnici, no prije svega politički lideri imati volje i želje da nakon više od 20 godina, BiH realizira te započne novu povijesno političku dionicu i pri realizaciji iste (konačno) zalupimo vrata duhovima prošlosti.

Tea Ružić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *