Ovo je više od nogometa, vraća li se optimizam u Hrvatsku?

Agrokor, demografija, nezaposlenost, referendum, politička (ne)stabilnosti – sve navedene teme imaju negativnu konotaciju u široj hrvatskoj javnosti, koja na pomalo ‘školski’ način demonstrira razvijeni nacionalni pesimizam. Teme koje toliko okupiraju medijski prostor u posljednjih mjesec dana stavljene su na margine, zainteresiranost javnosti za teme poput Agrokora ili referendumske inicijative svedena je na minimum. Možda i ponajbolji komentar za trenutnu medijsku transformaciju u predznak ‘sportski’ izrekao je Slaven Bilić, bivši izbornik reprezentacije te legendarni Vatreni. ‘Zašto je ovo više od borbe za finale? To je više od pukog nogometa. Da budemo pošteni, Hrvatska je imala dobrih sportaša poput Gorana u tenisu, košarka nam je bila jaka i bili smo dobri. Ali taj uspjeh, ta brončana medalja 1998. godine je najveće postignuće u sportu za Hrvatsku jer je nogomet kod nas sport broj 1!‘ rekao je Bilić za ITV gdje radi kao stručni komentator Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji.

Nogomet izvan okvira, najbolji PR?

Beogradski PR stručnjak Istok Pavlović u novoj analizi objašnjava koliki se prostor kroz nogomet otvara na pozicioniranju države kroz politiku, turizam ili klasičnu svjetsku prepoznatljivost.

“Ako ukucate ‘Kolinda’ na Twitteru, vidjet ćete da ljudi iz cijelog svijeta pričaju o tome kako država Hrvatska (za koju mnogi ne znaju ni gdje je) ima neku vrlo cool i šarmantnu predsjednicu koja skakuće po stadionu i putuje običnim putničkim avionom kako bi bodrila svoje igrače. Plus stavljaju i njezine slike s plaže, od kojih pola nisu ni njezine, al’ nema veze, poanta je ista.

Efekti koji su se sigurno dogodili zahvaljujući ovome sinoć:

– Mnogi ljudi su otišli na Google Maps da vide uopće gdje je Hrvatska, vidjeli da ima more s puno otoka, pogledali slike, i poželjeli otići tamo, jer ‘ako je ovakva predsjednica, onda su sigurno u toj Hrvatskoj i svi ljudi tako pozitivni i vedri’.

– Čak i oni koji znaju gdje je Hrvatska, isto su tako stekli neku ljepšu sliku o toj državi, i opet poželjeli posjetiti je (“planirali smo ovog ljeta Mallorcu, zašto ne bismo promijenili planove i otišli u Hrvatsku?”)

– Uzimaju je za primjer u raznim korumpiranim državama kako eto hrvatska predsjednica leti običnim avionom a “naš predsjednik bi na taj let potrošio 10 milijuna eura”.

I na kraju, najbanalnije stvari – ali efikasne: ljudi vide ovu crveno-bijelu šahovnicu koju nisu u životu vidjeli ni na jednoj zastavi, i to im dodatno djeluje kao neka ‘egzotika’ jer to je takozvani ‘one of the kind’ vizualni element u moru istih zastava, to im dodatno gradi sliku u glavi da je to neka zanimljiva i unikatna država koju def. treba posjetiti.

Ovdje je znači kombinacija nekoliko faktora:

– Odličan nogometni tim,

– Predsjednica koja je opuštena i simpatična,

– Država ima lijepo more,

– Neobičan motiv na zastavi,

– Država je mala i relativno nova (underdog)”.

 

1998. godina kao pokazatelj

Treća bitna sastavnica, osim kvalitetno izvedenog PR-a te izvanrednih predstava naših nogometaša na prvenstvu je i novi val optimizma koji javnost toliko dugo čeka. Kada bi komparirali 1998. godinu sa 2018., dobili bi gotovo identične parametre, odlazak kvalitetnih kadrova iz zemlje, loša gospodarska situacija, korupcija, nezainteresiranost političkih elita za razvojem, ali i opća inertnost te nespremnost šire javnosti na reforme. Nadamo se kako će novi reprezentativni uspjeh, točno 20 godina od prvog većeg vala optimizma, označiti i novo razdoblje u našoj državi. Spremnost na promjene moramo demonstrirati svi, od političkih elita do cjelokupne javnosti jer hrvatska javnost ne može čekati novih 20 godina na optimizam. Prolaskom u polufinale nogometaši su nas doveli u situaciju da svakom novom utakmicom pišemo povijest, dok bi i percepcija eventualnog ispadanja bila postavljena kao ogroman uspjeh. Osim (potencijalne) medalje već sada osjećamo zajedništvo te ponos, nužne komponente za uspjeh nacije koje toliko dugo nismo osjetili. Vrijeme je!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *