Kvalitetnom internom komunikacijom organizacije mogu povećati svoju produktivnost te profitabilnost

Posljednjih nekoliko godina tržište rada doživjelo je mnogo preinaka, vidljiv potencijal za restrukturiranje samih radnih mjesta itekako je moguć, ali i duboko potreban. U budućnosti morat ćemo se suočiti s nestankom pojedinih radnih zanimanja, ali isto tako i s dolaskom novih koje prije 4. industrijske revolucije nitko nije mogao ni zamisliti da će se tražiti na tržištu. Mnogi mladi stoga će biti u situaciji raditi u organizacijama koje su sasvim drukčijeg profila i karaktera nego su to bile organizacije u kojima su radili njihovi roditelji. Sve u svemu, pravila i korporativni bonton neophodni su za početak i funkcioniranje u timovima. U svemu tome, jedan od najboljih, ali sigurno i najdugovječnijih alata koji neće biti zamijenjen, prenamijenjen ili pak ukinut jest interna komunikacija.

Proučavajući općenito organizacijsku shemu valja naglasiti kako su interne komunikacije zapravo dio korporativnih komunikacija, spadaju u štabnu odnosno potpornu organizacijsku funkciju te postaju sve važniji segment upotrebe kako prakse, a tako i samog menadžmenta. Zahtijevaju izvanredne komunikacijske i prezentacijske vještine, praksu dobrog slušanja te fokus na zaposlenicima. Korporativne komunikacije se sastoje od dva dijela, internih komunikacija i eksternih komunikacija, odnosno odnosa s javnošću. Važno je naglasiti kako danas organizacije sve više i više vide svoje zaposlenike kao primarnu ciljnu javnost te zaposlenici čine internu javnost koja biva ključna za provođenje komunikacijskih poruka prema eksternoj javnosti. Glavni akteri internih komunikacija upravo i jesu zaposlenici, odnosno članovi organizacija. Kroz svoje zaposlenike organizacije stvaraju brand, imidž, reputaciju, ali i konstruiraju svoju internu korporativnu kulturu.

U svim organizacijama, komunikacija teče vertikalno i horizontalno; interno i eksterno; formalno i neformalno. To je sve ono nevidljivo, ali i vidljivo u organizaciji. Obrasci ponašanja, nevidljiva pravila zatim kultura zaposlenika. Mogli bismo reći kako primarni resurs interne komunikacije jesu zaposlenici, odnosno ljudi. Stoga upravljati internom komunikacijom zahtjeva mnogo napora i odličnih komunikacijskih vještina u radu. Upravljati internom komunikacijom donekle bi moglo značiti upravljati ljudima. Dobar komunikator neophodan je stoga za organizaciju. Posvećenost ljudima, praćenje njihovih rezultata, praćenje kulture zaposlenika jest jedan od ključnih elemenata kako odredit temeljne vrijednosti neke organizacije. Te vrijednosti nisu neka napisana pravila ili obrasci kako bismo se trebali ponašati, već bi trebali biti zrcalo zaposlenika organizacije. Krucijalan faktor u dobrom upravljanju postaje pravovremena informacija te sama komunikacija postaje esencijalna za detektiranje raznih potencijalnih anomalija u organizaciji, koja imaju svoje žarište u pojedincima, odnosno ljudima. Interna komunikacija živi s organizacijom, ona utjelovljuje ljude, ona se prilagođava karakterima. Dobra umreženost, dobro osiguravanje svih potrebnih informacija za rad ključni su u podizanju motivacije zaposlenika. Jedan od važnijih, ako ne i presudnih faktora u kreiranju samih organizacijskih komunikacijskih alata, ali i validaciju njihove postojanosti jest sama motivacija zaposlenika organizacije.

Motivacija zaposlenika varira te je svakako jedan od elemenata u povećanju efikasnosti, produktivnosti te rastu pojedinca. Sama motivacija ovisi isključivo ili o intrizničnim faktorima ili o ekstrinzičnim faktorima. Recentna istraživanja pokazuju kako su intrinzični faktori daleko kvalitetniji izvor dugotrajne motivacije, dok su ekstrinzični faktori oni koji će djelovati vrlo stimulirajuće, ali i imati kratkotrajni učinak na zaposlenika. Pod intrinzičnim faktorima se vode zapravo elementi kao što smislenost radnih zadataka, osjećaj pripadnosti, osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti radnom okolinom, dok su ekstrinzični faktori oni koji se tiču plaće, beneficija, kompenzacija i ostalih materijalnih faktora.

Zaposlenici većinom traže smisao i svrhu u samom poslu koji se odnose na naše unutarnje potrebe i želje. Potrebe da se osjećamo ispunjenima, sretnima, zadovoljnima, vrijednima, sposobnima. Ekstrinzični faktori, poput plaće, beneficija, kompenzacija i ostalih materijalnih faktora mogu zadovoljiti naše potrebe, no kratkoročno.

Upotreba interne komunikacije te korištenje internih komunikacijskih alata prilično utječe na motivaciju zaposlenika. Kroz internu komunikaciju zaposlenici grade osjećaj pripadnosti, osjećaj sigurnosti i osjećaj povezanosti. Artikulacijom svojih stavova, ideja, razmjene mišljenja mogu sudjelovati u ključnim organizacijskim ciljevima, odnosno postaju dio vizije i misije organizacije. Nedostatak pravilnog internog komuniciranja u organizacijama može stvoriti velike probleme, ali i negativne posljedice. Pravilno komuniciranje i prepoznavanje ciljnih skupina organizacije pomaže u građenju organizacijskog imidža i reputacije. Važno je naglasiti kako upravo interna komunikacija je zadužena za upravljanje identitetom organizacije. Osim opipljivih elemenata poput loga, dizajna tu su još oni elementi koji su puno bitniji u dugoročnoj strategiji. To su kultura te vrijednosti organizacije. Upravo kultur je ta koja je zajednička članovima neke organizacije i zbog koje se jedna organizacija razlikuje od druge. Ona oslikava sustav zajedničkih uvjerenja koji je skup ključnih karakteristika vrednovanih od organizacije.. Zaposlenici su ti koji grade identitet organizacije, kroz svoja djela i poruke prenose imidž svoje organizacije. Najvišu motiviranost zasigurno ostvaruju pojedinci koji mogu graditi svoju motivaciju i na jednim i na drugim faktorima. Sustavi nagrađivanja motivacije vrlo ovise od organizacije do organizacije. Nisu standardizirani, već ovise o samoj prirodi posla. Kod organizacija koje nemaju razvijene sustave nagrađivanja postoji manjak motivacije samih zaposlenika. Pravedni sustav i transparentna komunikacija nešto je što zasigurno može povećati motiviranost zaposlenika. Uključivanjem zaposlenika u kreiranje organizacijskih ciljeva, vizije i misije organizacije potiče zaposlenike da se osjećaju uključenima u procese donošenja odluka te samim time njihova motiviranost raste. Kroz razne komunikacijske kanale, radionice, interne projekte, zaposlenici vježbaju svoj timski rad, oslanjaju se na svoje kolege, uče te rade na svom osobnom razvoju. Motivacija je izuzetno bitna kod osobnog rasta i razvoja pojedinca.
Motivirane osobe su osobe koje će uvijek težiti da daju više od svojih mogućnosti te će samim time i organizacija rasti. Zato je vrlo bitno imati komunikatore u organizaciji i dobro razvijen sustav korporativnih komunikacija. Ono u čemu interna komunikacija pomaže organizaciji jest u trenucima promjena. Promjene su svakodnevne situacije u kojima se zaposlenik i organizacija mogu naći. Važno je artikulirati te promjene, osvijestiti ih među zaposlenicima i pronaći što lakši i bezbolniji put ka promjeni. Postoje i velike promjene koje se dešavaju unutar organizacije, na koje se organizacija priprema mjesecima ili pak koje se tiču restrukturiranja ili reorganizacije. Kod takvih slučajeva, prije svega treba obavijestiti zaposlenike o njima prije samog provođenja. Dakle, zaposlenici su prvi od kojih se kreće kada nastaju promjene, posebice nove informacije. Interna komunikacija pomaže da pojedinci nauče iz promjena i da primjene naučene vještine i znanja u novim izazovima. Kroz kanale interne komunikacije promjene će donijeti manje otpora te samim time bržu i efikasniju prilagodbu. Organizacije koje se uspiju što je prije moguće prilagoditi novim promjenama su one organizacije koje opstaju.

Na kraju može se zaključiti kako bez obzira koliko organizacija bila velika i uspješna, ipak treba postojati sustav nagrađivanja motivacije i treba postojati jasno definirana interna komunikacija. Potencijal interne komunikacije je velik i može se očekivati kako će se mijenjanjem radnih mjesta i mijenjanjem opisa poslova morati prilagođavati i interna komunikacija. Interna komunikacija služi upravo zaposlenicima da razumiju krovne organizacijske ciljeve, ali i svoje osobne poslovne ciljeve. Radi toga je važno da interna komunikacija postoji u svim organizacijama i na svim razinama. Upravo obogaćivanjem posla, participacijom zaposlenika i sustavnim pristupom povezivanja interne komunikacije s razinom motivacije može se utjecati na bolju radnu atmosferu, veće zadovoljstvo zaposlenike te u konačnici na bolje poslovne rezultate same organizacije jer ne smijemo zaboraviti da poslovni rezultati ne dolaze sami od sebe već su posljedica predanog rada i truda samih zaposlenika. Potrebno je poticati kreativnost i upravo komunikolozi ovdje mogu igrati ključnu ulogu kako bi raznim inovativnim rješenjima mjerili motivaciju zaposlenika te kontinuirano prilagođavali internu komunikaciju organizacije prema potrebama zaposlenika jer isto tako ne smijemo zaboraviti da su zaposlenici ti koji kreiraju internu komunikaciju i čiji glavni akteri jesu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *