Klimatske promjene – globalni problem ili problem država?

Klimatske promjene su sustavna promjena dugoročnog stanja atmosfere tijekom više desetljeća ili duže (Center for Climate Change and Health). Globalizacija koja je krenula nakon Hladnog rata, osim što je promijenila svijet u informacijskom i tehnološkom okruženju, uvelike je utjecala i na sam okoliš. Globalizacija kao pojam suvremene civilizacije svoj utjecaj disperzira na svim kontinent i u svako kućanstvo. Neosporno je da smo svi sudjelovali u vidljivim klimatskim promjenama kroz ubrzana tehnološka postignuća, povećanje zračnog i cestovnog prometa.

Same klimatske promjene igraju veliku ulogu u današnjem društvu koje se oslanja na internet, društvene mreže te ga označavamo kao društvo xyz generacije. Njihova komunikacija odvija se kroz niz Hashtagova, iako često ni sami ne shvaćaju njegovo značenje, ali znaju da će im takva komunikacija donijeti određeni broj pratitelja, unosnih ugovora ili pak sponzorskih putovanja. Pa tako svjedočimo da se u doba karantene uzrokovane COVID-19 propagiraju brendovi koji su proizvodnju bazirali na ekološki prihvatljivim standardima, a nerijetko obične bijele majice koštaju 150 dolara. Način proizvodnje možda je ekološki prihvatljiv, ali transport te iste majice do krajnjeg korisnika nije. Analitičari iznose kako su klimatske promjene znanstveni fenomen s posebnim političkim statusom, odnosno riječ je o međunarodnom konfliktnom terenu, politiziranom okolišu te humanitarnoj pomoći. Klimatske su promjene politički i društveni problem bez presedana kada su u pitanju razmjeri potrebnog međunarodnog konsenzusa (prema istraživanju Instituta Ivo Pilar: Koga briga za klimu? K sociologiji klimatskih promjena). Važno je istaknuti nezanemarivi utjecaj struktura moći na oblikovanje javnog mnijenja i politika o klimatskim promjenama. Danas se to oblikovanje vrši kroz enormni utjecaj društvenih mreža.

Klimatske promjene utjecat će na društvo u cjelini. Države će nestajati, pitke vode će sve biti manje, siromašnije države će biti još siromašnije jer njihova industrija je već sada zastarjela, dolazit će do sukoba, pokrenut će se val migracija, posebno iz potopljenih područja zbog podizanja razine mora, a sve to će rezultirati i pojavom pandemija. Utjecaj država u posljednja dva desetljeća slabi, izuzev supersila, dok sve više se radi na jedinstvenom rješenju zajednica poput Europske unije. Velike korporacije kroz neoliberalnu politiku vršile su pritiske na države da smanje poreze, da se udaljavaju od socijalne države zahvaljujući liberalizaciji tržišta i privatizaciji državnih resursa. Prema humanitarnoj organizaciji Oxfam, 2.100 milijardera u svijetu ima veće bogatstvo od 4,6 milijardi ljudi (60 % populacije). Neoliberalizam u kontekstu klimatskih promjena nameće jedan konzumeristički način života. Ta je politika najjasnije izražena u komunikaciji prema xyz generaciji i njihovim Instagram idolima. Sve što njihovi ”idoli” izreklamiraju, oni to moraju imati. Devastiranje prirodnih dobara krenulo je s naslikavanjem, kako bi se slika stavila na Instagram iako nitko nije mario što se događa s okolišom. Putovanja su postala nešto što se mora, a ne užitak, odmor, nagrada. Profit je bio enorman, a svi su dobivali. Influenceri besplatna putovanja i hotele, a pratitelji su vraćali hotelima i korporacijama uložen novac.

Pandemija koronavirusom, nije direktno uzrokovana klimatskim promjenama, iako nemamo za to znanstvenu podlogu ali je razotkrila jednu drugu sliku. Nakon što je sve stalo, avioni su prizemljeni, kruzeri ne uplovljavaju u luke, ne stvara se gužva kod znamenitosti zbog fotografija i lajkova, svjedočimo slikama čiste, probuđene prirode.

Problem država nisu superbogati, nego njihove prespore i trome reakcije. Ako znamo da su mnoge korporacije svoje tvornice izmjestile u treće zemlje, zašto se to nije ograničilo ili spriječilo. Zašto se nije postavilo pitanje koje točno koristi će imati lokalno stanovništvo dolaskom moćnih korporacija? Zbog zapošljavanja, uređenog zdravstvenog sustava, bolje mogućnosti za školovanje ili ostalih osnovnih ljudskih prava? Ili je ipak lokalno stanovništvo tek mali kotač u ostvarivanju profita? Koje klimatske politike će spasiti Pakistan, Indiju ili cijeli afrički kontinent od katastrofa koje im prijete usred svih promjena. Zbog poplava u Pakistanu 25 milijuna ljudi napustilo je zahvaćena područja, što je talibanima na sjeveru zemlje omogućilo da konsolidiraju vlast.

McKibben u Smrti prirode naglašava da razlika između tempa mijene fizičkog svijeta i tempa kojim ljudsko društvo reagira na nju, predstavlja ključnu ekološku istinu našeg vremena.

U trenutnoj situaciji, kada smo pogođeni raznim ugrozama, od prošlogodišnjih apokaliptičnih požara u Australiji, Amazoni i Sibiru, do poplava u Veneciji, migracija prouzrokovanih stalnim napetostima na
Bliskom istoku, do najnovije pandemije teško je zaustaviti promjene.

Ova kriza je pokazala da politike država još imaju utjecaja jer države s dobrim javnim zdravstvenim sustavom su pokazale spremnost. A upravo će klimatske promjene natjerati države da ulažu sve više u javno-zdravstveni sustav jer potreba za njim će nažalost biti sve veća. Hoće li usred rasprava o klimatskim promjenama i pandemiji s koronavirusom države vratiti svoj
suverenitet? Početi braniti svoje nacionalne interese i ljudski kapital ili će popustiti pred moćnim korporacijama, koje u zamjenu za provođenje svojih neoliberalnih politika političarima daju moć bez obzira na posljedice.

Potrebne su strukturalne društvene promjene, uz veliki zaokret u svakodnevnom životu, kao i proizvodnji i potrošnji koja bi bila utemeljena na ekonomski racionalnom ponašanju države i pojedinaca, uz zaštitu nacionalnih interesa.

1 thought on “Klimatske promjene – globalni problem ili problem država?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *