Čeka nas hladna zima na granici s Bosnom i Hercegovinom

Stalni međunarodni granični prijelaz Maljevac – Velika Kladuša jučer je blokiran zbog grupe od oko 250 ilegalnih migranata koji su silom probili policijski kordon u namjeri da uđu u Republiku Hrvatsku. Još u svibnju na našem portalu mogli ste čitati o sigurnosnim prijetnjama priljeva migranata u Bosnu i Hercegovinu za Republiku Hrvatsku, a sada gledamo dramatične scene s granice, kakvih će, vjerojatno, dolaskom hladnijih dana biti sve više.

Valja razlikovati pojmove „izbjeglica“ i „migrant“. Izbjeglicama se smatraju osobe koje su prisiljene, uglavnom zbog rata, migrirati u drugu državu, a migrantima se podrazumijevaju osobe koje migriraju zbog političkih, ekonomskih ili društvenih čimbenika, međutim njihovo migriranje je prvenstveno dobrovoljno. Osobe koje u BiH pristižu odbacuju svoje dokumente te im se točan identitet i porijeklo ne mogu utvrditi, ali je jasno da se pod krinkom bježanja iz ratom razorenih područja krije znatan broj ekonomskih migranata koji koriste priliku koju im je ranije sama EU neadekvatnom politikom „dobrodošlice“ omogućila.

Najveća koncentracija migranata u BiH je u improviziranim šatorskim naseljima u Velikoj Kladuši i Bihaću, blizu granice s RH gdje migranti pokušavaju ilegalno „presjeći“ Republiku Hrvatsku u njenom najužem dijelu, na području Karlovca te krenuti prema željenim zapadnim odredištima. Za razliku od velikog migracijskog vala 2015./2016. godine kada je kroz Republiku Hrvatsku prema zapadnim zemljama Europske unije prošlo 658.068 osoba, trenutno je u tijeku tzv. „puzeća migracija“ u kojoj migranti ne pokušavaju granicu prijeći u velikom valu, već to čine individualno ili u manjim grupama. Evidentno su migranti dobro informirani o području na kojem se nalaze što potvrđuje njihovo posjedovanje karti minskih polja, a iz MUP-a je potvrđeno i da dobivaju lažne dojave o propuštanju na zapad. Nepoznato je tko migrante organizira i informira.

U medijima čitamo kako migranti „zahtijevaju“ otvaranje graničnih prijelaza i to se predstavlja kao potpuno legitimno. Zanimljivo je osvrnuti se na navedeno samo jednim retoričkim pitanjem. Naime, može li „običan“ građanin s važećim dokumentima (koje migranti nemaju, odnosno ne pokazuju ih jer evidentno nisu izbjeglice nego migranti) „zahtijevati“ da ga se pusti preko granice ili postoje zakonske regulative kojima je prelazak granice reguliran? Također, čitamo često o nedužnim ženama i djeci, „brutalnosti“ policije s obje strane granice, a na snimci probijanja policijskog kordona vidimo uglavnom agresivne muškarce. Žene i djeca nisu ozlijedili dva hrvatska policajca tijekom obavljanja njihove zadaće – zaštite granice.

Migranti na ovom području predstavljaju značajan sigurnosni problem i za Bosnu i Hercegovinu i za Republiku Hrvatsku koja je put migrantima prema Zapadnoj Europi, a koja ih pak više nije spremna primiti. Obje države imaju tendenciju postati „hotspot“, a nastavno na raniji članak o migrantskoj krizi – proporcionalno promijenjenoj politici Europske unije o „dobrodošlici“ migrantima, očito hrvatski političari neće pozdravljati sa „Selam alejkum“ kao 2015./2016. jer ovoga puta to ne bi bio „putujući“ pozdrav.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *