U ovom tjednu prisjećamo se najvećeg rimskog govornika Marka Tulija Cicerona, rođenog 3. siječnja 106. godine prije Krista. U nastavku donosimo govore koji su uvelike obilježili govornički, ali i politički diskurs kroz povijest.

Pro Quinctio – u civilnoj parnici (in causa privata) iz 81. godine prije Krista. U tom se govoru radi o trgovačkim poslovima i novčanim tražbinama. Ciceron je ovu parnicu izgubio jer je protivnika Kvinkcijeva zastupao najbolji rimski govornik toga doba – Hortenzije.

Pro Sexto Roscio Amerino – u kriminalnoj parnici iz 80. godine prije Krista. U tom je govoru obranio od optužbe vlastitog klijenta o ubojstvu oca. Njega su zbog imovine htjeli upropastiti protivnici, među kojima se isticao i Hrisogon, ljubimac Sulin. Spomenuti se govor odlikuje velikim žarom i oduševljenjem. U njemu Ciceron prikazuje mnogo srčanosti jer se usudio prigovoriti tada moćnome Hrisogonu. Govor ima na sebi još znak mladosti, što se može primijetiti kroz pretjerivanje, odnosno ponavljanje i korištenje suvišnih riječi.

In Verrem – s velikim naporom i vještinom skupi Ciceron za kratko vrijeme dokaze protiv Vera, propretora na Siciliji, te je Ver već nakon prvoga dana rasprave svojevoljno otišao u progonstvo. Ciceron je izradio taj golemi materijal u pet govora, koje nije nikada koristio te ih je potom izdao pod naslovom Actioni secundae in C Verrem libri V.

Pro Archia poeta – pjesnik Arhija bio je optužen da je prisvajao ime građanina rimskoga, što je Ciceron s lakoćom pobio. Govor je znamenit i zbog velike hvale književnosti, uz veliki naglasak na pjesništvo.

Zašto je Ciceron važan za razvitak istinskog političkog djelovanja?

In Catilinam  – naziv obuhvaća četiri govora iz 63. godine. Govorio ih je Ciceron kao konzul protiv Katiline. Prvi dan daje do znanja kako zna sve pozadinske igre, drugi dan u narodnoj skupštini umiruje narod, a protivnike straši, treći dan objavljuje kako su protivnici uhićeni, a četvrti dan, u senatu, predlaže neka se urotnici smaknu.

Pro Marcello – govor iz 46. godine u kojem Ciceron moli (s uspjehom) Cezara da oprosti svojemu starom protivniku Marku Marcelu.

Orationes Philippicae – četrnaest govora koji datiraju iz 44. i 43. godine. Ciceron se direktno protivi Antoniju, a dobili su ime po usporedbi s Demostenovim govorima protiv Filipa.

Pro Lucio Murena – L. Murena, designirani konzul, optužen je radi podmićivanja što je Ciceron s lakoćom obranio.

Orationes post reditum – pod tim naslovom sačuvana su četiri govora što ih je Ciceron izgovorio kada se vratio u Rim nakon progonstva. Od naslova jednog od govora (De domo sua ad pontifices) nastaje i poznata rečenica: Cicero pro domo sua.

Pro rege Deiotaro – u ovom govoru Ciceron brani maloazijskog tetrarha Dejotara od optužbe da je planirao ubojstvo Julija Cezara kada je, svladavši Farnaka, boravio na njegovom dvoru.

Ciceron nije samo kvalitetno sastavljao govore, nego ih je umio i krasno govoriti. Narav ga je obdarila svim svojstvima, koja su potrebna za vrsna govornika: lijepom vanjštinom, jakim glasom, izvrsnom pameću, živahnom fantazijom i dosjetljivošću. Uz sve spomenute kvalitete, Ciceron je bio vrlo marljiv, pa se školovao praktički i teoretskim u svim naucima potrebnima govorniku: u retorici, filozofiji, u grčkoj i rimskoj povijesti te u književnosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *