Notre-Dame en feu, Paris en larmes: novi izazovi stare Europe

Požar u pariškoj katedrali Notre-Dame stavljen je pod kontrolu prije točno godinu dana nakon desetak sati vatrene stihije koja je gotovo uništila jedan od najvažnijih simbola Zapadne civilizacije.

Obnovit ćemo je zajedno. To će nedvojbeno biti dio francuske sudbine i naš projekt za nadolazeće godine – ovako je prije godinu dana u emotivnom obraćanju javnosti govorio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Samo nekoliko dana od retorički iznimno snažnog obraćanja javnosti skupljeno je više od milijardu eura za obnovu pariške katedrale.

Unatoč najavama do danas se nije pretjerano napredovalo, osim ako promatramo bizarne arhitektonske ideje modernističkih umjetnika koji predlažu novi botanički vrt na samome vrhu ili pak nerazumne staklene stijene. Čak je i francuski predsjednik izjavio kako se toranj Eugèna Viollet-le-Duca mora osuvremeniti, dok većina Francuza, ako je vjerovati anketama, podržana konzervativniji pristup. Simplificirano, građani traže da se stvari vrate na svoje mjesto.

U posljednjih nekoliko tjedana, zbog pandemije COVID-19, svjedočimo i obustavi obnove, točnije od 16. ožujka, zbog opravdane bojazni o širenju zaraze među radnicima na obnovi. Ovo će zasigurno zadati udarac Macronu koji je priželjkivao završetak obnove do Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine. Veći udarac je činjenica kako obnova nije niti započela.

“U požaru ludom kad se pamet mrači
osvetom još jačom, ljubav progovori.”

Jure Kaštelan, Tifusari

Pariška katedrala kao simbol

Potresni prizor pariške katedrale u plamenu nije samo vezan uz građevinu koja je jedna od najposjećenijih građevina u cijeloj Europi. Ova katedralna crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji dominira povijesnim kontekstom koji prikazuje svu veličinu francuske države, ali i otkriva njenu važnost za europsku kulturu i religiju u cijelosti.

Île de la Cité, otok na Seini koji je i najstariji dio Pariza, na svojoj površini nosi mjesto brojnih značajnih događaja francuske povijesti, od krunjenja Napoleona uz prisustvo pape Pija VII. do pogrebnog obreda francuskog predsjednika De Gaullea.

Vjekovima je katedrala bila inspiracija mnogim putnicima, umjetnicima i “običnim” građanima Pariza. Između ostalog, zbog njenog utjecaja nastao je i roman Zvonar crkve Notre-Dame Victora Hugoa. Velika popularnost ovog književnog djela rezultirala je i osnivanjem pokreta za očuvanje povijesne baštine i rezultirala očuvanjem Notre-Dame. Možda nam danas, dva stoljeća nakon, treba jedno umjetničko djelo koje će zapaliti javnost poput požara kako bi ta ista javnost postala svjesna o važnosti katedrale. Ne samo za Parižane, ne samo za Francuze, već za sve koji barem djelomično doživljavaju važnost Zapadne civilizacije za cijelo društvo.

Američki povjesničar dr. Thomas Woods na samom početku knjige ‘Kako je Katolička crkva izgradila zapadnu civilizaciju‘ naglašava činjenicu da zapadna civilizacija Crkvi duguje uvođenje sustava sveučilišta, dobrotvorni rad, međunarodno pravo, razne znanosti, važna pravna načela i mnogo drugih stvari koje na većinu ne ostavlja neki upečatljiv dojam. Zapadna civilizacija duguje Katoličkoj crkvi mnogo više nego što većina ljudi, uključujući katolike, uopće shvaća.

Iako upitnog retoričkog diskursa, mnogi zasigurno promišljaju o izjavi Warrena Hollistera koji navodi: Po mom sudu, tkogod epohu koja je iznjedrila katedralu u Chartresu, ‘izumila’ parlament i sveučilište, naziva mračnom, ili je mentalno retardiran, ili je velika neznalica.

Godinu dana nakon posebno odzvanja izjava pomalo zaboravljenog francuskog predsjedničkog kandidata Françoisa Fillona: ‘Notre-Dame je u plamenu, a Pariz u suzama. Toliko smo ga voljeli. Ponovno ćemo ga izgraditi.

U tom trenutku nije samo Pariz bio u suzama, čitava Europa i svijet uživo su pratili događaje oko pariške katedrale, oko čuvenog simbola Zapadne civilizacije. Istina, ponovno ćemo ga izgraditi, no ova izjava sadrži dublje značenje – ponovna gradnja Europe preko izazova koji nas očekuju u idućem razdoblju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *