Najbolje od Retorike u srpnju: nogomet i povratak optimizma, politička kriza u Njemačkoj, Ezop

U nastavku donosimo pregled najčitanijih kolumni/analiza na portalu Retorika.hr za mjesec srpanj!

1. Snaga koja proizlazi iz izjava Zlatka Dalića pretvara se u dugoočekivani faktor društvenog oporavka?

“Nemam riječi zahvalnosti da vam kažem što ste večeras uradili, nismo u Rusiji igrali za sebe. Igrali smo za vas, za svoje obitelji, za cijelu Hrvatsku, za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini i dijaspori, za naše branitelje. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni ove šahovnice. Nismo prvaci svijeta, ali smo viceprvaci. Ali, vi ste prepoznali da smo dali sve od sebe. Vi ste bili najbolji navijači na svijetu, hvala vam na dočeku. Mi smo dali sve od sebe, a i vi ste dali sve od sebe. Iznad svih – Hrvatska”, izjavio je Zlatko Dalić na prepunom zagrebačkom trgu. Već sada možemo pisati o rekordima, a jedan od njih jest činjenica kako je našu reprezentaciju pozdravilo više od pola milijuna navijača!

Osim veličanstvenog sportskog uspjeha koji će poprimiti zasigurno i epitet ‘najvećeg’ u hrvatskoj javnosti, postoje određeni koraci koji bi uvelike mogli odrediti gospodarski, ali i društveni razvitak Hrvatske.

 

2. PRIVREMENO ZAVRŠENA VIŠETJEDNA POLITIČKA KRIZA U NJEMAČKOJ: Tko je prikazao retoričku superiornost?

Stranke demokršćanske Unije (CDU/CSU) postigle su privremeni kompromis oko izbjegličke njemačke politike. Samim kompromisom privremeno je i okončana politička kriza koja je posljednjih tjedana inicirala mogućnost raspada njemačke Vlade, a samim time i nove prijevremene parlamentarne izbore. “Drago mi je da smo postigli održivi kompromis oko izbjegličkog pitanja i ovaj kompromis mi dopušta da ostanem na poziciji ministra unutarnjih poslova” navodi predsjednik CSU-a Horst Seehofer. Ono što je inicijalno odlučeno na zajedničkom sastanku Unije jest otvaranje većeg broja tranzitnih centara u blizini granice sa susjednom Austrijom, gdje bi se provodila politika registracije, privremenog smještaja te potom vraćanje imigranata u zemlju gdje su se prvotno registrirale. Komunikacijski sukob između Angele Merkel te Horsta Seehofera odlazi tako na stranu aktualne njemačke kancelarke, iako prvi dojam sugerira suprotno. ‘Pa ona je kancelarka samo zbog mene, a sada bi me se htjela riješiti! I ja bih joj trebao popustiti?!’ navodi njemački ministar unutarnjih poslova čime demonstrira kako nije spreman za velike kompromise sa Merkel. Unatoč najavi kako će podnijeti ostavku na sve funkcije zbog nemogućnosti postizanja dogovora oko migrantske politike, Seehofer ipak podliježe pritisku. Ono što je točka prekretnica u pregovorima je izjava manjepoznatog šefa kluba CSU u parlamentu, Alexandera Dobrindta. ‘Ostatak vodstva CSU pokušao je odgovoriti Seehofera od ostavke. To je odluka koju ja jednostavno ne mogu prihvatiti!’ navodi Dobrindt čime zapravo retoričkim strateškim manevriranjem poručuje Seehoferu da ‘prihvati ideju kompromisa jer će u protivnom kreirati izlaz na dvije strane’.

 

3.Književnost i komunikacija – Ezop

Mediji su odraz i alat društva. Pokazatelji su ljudskoga napretka. No, kakvo je društvo? Komunikacijski stručnjaci uočavaju trend postupnoga smanjivanja kvalitete medijskoga sadržaja, verbalnoga izražavanja i jezične pismenosti te smanjivanje sposobnosti logičkoga povezivanja, kontinuiranoga razmišljanja o jednoj temi i razlučivanja točnoga od netočnoga. Publika, to jest primatelji medijskih sadržaja počesto nisu svjesni svoje moći i uloge u svijetu medija. Oni su uz novinare, stručnjake za odnose s javnošću, urednike, izdavače i političare konstitutivni element demokratskoga društva i moraju stremiti odgovornome komuniciranju, povećanju kvalitete medijskih sadržaja i aktivnome sudjelovanju u medijskim politikama. Pasivni primatelji informacija ne razvijaju kritičko mišljenje i ne sumnjaju u sadržaj koji im se nudi. Takva publika ne provjerava vjerodostojnost dobivenih informacija iz više izvora. Pasivna publika prebrzo stvara stav o nekoj temi, a da se o njoj bolje ne informira. Neodgovorni primatelji informacija kreiraju glasnu javnost kojoj nedostaje sposobnost argumentirane rasprave i kultura dijaloga. To najbolje možemo vidjeti u raspravama na društvenim mrežama. Aktivnu publiku ne čini puko komentiranje društvene stvarnosti putem dostupnih im komunikacijskih kanala. Medijska pismenost Hrvata slabo je razvijena. Primjerice, dominacija pasivne publike na službenim Facebook profilima pojedinih hrvatskih medijskih kuća jasno je vidljiva. Pasivni primatelji informacija način prezentacije stava stavljaju po važnosti ispred realnoga znanja koje posjeduju o nekoj temi jer se tako osjećaju snažnijima i sigurnijima u ono što govore, misle i pišu. Stoga su komentari objava na službenim profilima medijskih/novinskih tvrtki prepuni vulgarizama, nekonstruktivnih izjava pa čak i govora mržnje, a interaktivni prostori društvenih mreža postali su odlagališta frustracija javnosti. S druge pak strane, oni koji uistinu imaju što reći o nekoj temi – šute. Aktivna publika objektivno i argumentirano razmatra ono što pročita, čuje ili vidi u medijima. Hrvatska medijska publika prelako podliježe manipulativnim tehnikama i alatima kojima se koriste novinari i stručnjaci za odnose s javnošću.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *