Najbolje od Retorike u lipnju: Crise politique repulikanaca, ali i Živog zida, UK i Italija pred političkom prekretnicom, komunikacije pružaju uspješno političko djelovanje, razbijanje medijskih mitova

U nastavku donosimo pet najčitanijih kolumni i analiza na portalu Retorika.hr u lipnju.

1.Crise politique francuskih repulikanaca: nekadašnji lider najavio veliki povratak – pisanju (M.Brečić)

Desetak godina nakon uvjerljive pobjede Saveza za narodni pokret (Union pour un mouvement populaire) na izborima za nacionalnu skupštinu, preimenovani Republikanci (Les Républicains) proživljavaju teške trenutke. Predsjednik francuskih republikanaca Laurent Wauquiez podnio je neopozivu ostavku nakon što je njegova stranka na izborima za Europski parlament osvojila samo 8,8% glasova francuskih birača. ‘Pobjede su kolektivne, ali su porazi pojedinačni. Trebam preuzeti odgovornost i povlačim se s mjesta predsjednika Republikanaca’ – navodi Wauquiez u posljednjem obraćanju članovima stranke. Naglasio je i kako je neophodno obnoviti tradicionalnu stranku u Francuskoj koja se, unatoč promijeni naziva stranke, sa socijalistima smjenjivala na vlasti sve do dolaska proeuropskog centrista Emmanuela Macrona. Više 

2. Komunikacijske vještine presudne su za uspješno političko djelovanje i upravljanje (K.Sedak)

Komunikacijske vještine skup su, posebno u današnje vrijeme, presudnih kvaliteta za uspješno javno djelovanje. Bilo da se radi o osobnoj komunikaciji, verbalnoj ili neverbalnoj, ili nekom drugom obliku audio-vizualne i mrežne komunikacije, vrlo je važno unaprijed jasno odrediti komunikacijski cilj te poznavati sredstva, odnosno etape koje je potrebno proći kako bi se željeni cilj dostigao. Komunikacijske su vještine, sukladno tome, osim stručnog znanja, osnovni preduvjet za uspješno bavljenje bilo kojim oblikom javne ili političke djelatnosti. Bilo da se radi o načinu na koji komunicirate unutar svog suradničkog tima, sa svojim pročelnicima te savjetnicima, sa sugrađanima, sadašnjim i potencijalnim biračima, istaknute komunikacijske vještine mogu vas istaknuti u odnosu na većinu te vam dati onaj jedan potreban korak prednosti. Više

3. Razbijanje medijskih mitova: ne nedostaje radnika nego – raste plaća (F.Vončina)

Glagol “faliti” u svim licima, vremenima i načinima stavljam pod navodnike svjesno i namjerno, ne zbog jezičnog purizma nego zbog semantičke nedorečenosti i sugestivnosti. Nečega “fali”, odnosno nedostaje, po definiciji, ako je željena količina veća od stvarne. Ovdje valja uočiti da se po samoj definiciji radi o subjektivnom dojmu, jer meni a i mnogima, vjerujem, “fali” stanova na Manhattanu (željena količina barem 10, realna količina 0), a također mi “fali” Maybacha. Zvuče li ovi do ekstrema banalizirani primjeri suludo i neprimjenjivo? Da, svakako, jer je čovječanstvo od početaka smislilo lukav plan za baratanje oskudicom, odnosno “faljenjem”. Plan se da svesti na novac, cijenu i tržište. Zato valja prethodni primjer elaborirati: “Fali” mi Maybacha po cijeni koju sam voljan platiti, a to je cijena polovne golf dvojke dizela kojeg su zabranili u Parizu i Stuttgartu te šiknuli na zapadni Balkan. Analogno se pojašnjavaju i suze poslodavaca, naime, “fali” radnika po cijeni koju su voljni (ili sposobni, sasvim svejedno) ponuditi, a to je, očito, plaća na koju radnici više ne pristaju. Više

4. Zašto je korisno poslovno pripovijedanje? (Govornička akademija Demosten)

Zašto priče potiču sva osjetila tako da se smijemo, plaćemo, ali i učimo, sve u isto vrijeme? Sve to povezano je s učinkom priče u limbičkom dijelu mozga. To je onaj dio našeg mozga koji je povezan s odlučivanjem na temelju osjećaja, kao što su vjernost i povjerenje. Cilj pripovijedanja je da zaobiđemo logičkim razmišljanjem izuzetno zauzet neo-korteks naših slušatelja, te dopremo do dijela limbičkog mozga. Tada se možemo povezati s ljudima na emocionalnoj razini i, vrlo vjerojatno, uzrokovati da netko promijeni svoje mišljenje, svoje ponašanje, ili barem razumje što govorite. Više

5. Fin politique Živog zida: početak kraja hrvatske političke kontradikcije? (M. Brečić)

Pokušaj urušavanja Europske unije, po gotovo identičnom scenariju kao i britanski UKIP predvođen Nigelom Farageom, u slučaju Živog zida postaje sredstvo koje pokreće samouništenje njihove stranke. Također, primjetna je i drastična promjena u komunikacijskom diskursu vodećih aktera stranke, što je i karakteristično za krizni način komuniciranja. Možda i ponajbolji primjer za promjenu načina komuniciranja je današnje gostovanje Vladimire Palfi na N1 gdje, između ostalog, navodi kako je ona ‘zaslužna da je Živi zid od aktivističkog pokreta postao europarlamentarna stranka’. Upravo ova rečenica demonstrira promjenu retorike, gdje je pojam ‘europarlamentarna stranka’ do sada u Živom zidu percipiran na način izdaje naroda ili malog čovjeka od strane korumpiranih političkih elita. Više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *