Manipulacija Donalda Trumpa medijskim prostorom

Donaldu Trumpu mediji nisu naklonjeni. To su svi primijetili čak i njegovi neistomišljenici. Njegove se izjave redovito vade iz konteksta, a mediji više prenose njegove izjave umjesto da puštaju video njegovih govora. S konstantnim skandalima, senzacionalnim vijestima nastojali su ga za vrijeme predsjedničke kampanje diskreditirati što je za posljedicu imalo da su ga disproporcionalno puno pokrivali u medijskom prostoru. Trump je to vješto iskoristio u svrhu širenja svoje poruke. Mnogi mediji su pokazali svoju neprofesionalnost i postali su predmet ismijavanja. Od Trumpa možemo svi naučiti, stoga evo nekoliko načela koje možemo i sami primijeniti u svojem nastupu u javnosti.

Prvo načelo njegovih poruka za medije jest da su njegove poruke jednostavne. Jednostavne poruke se teško mogu izvaditi iz konteksta i stoga su mediji prenosili srž onoga što Trump želi da oni prenesu. Najbolji primjer toga jest obećanje iz njegove kampanje o gradnji zida na granici s Meksikom ili njegov moto Make America great again!. Trump nije jedini u tomu, Obama je koristio slogan Yes, we can! koji je koristio gotovo na svakom okupljanju. Nasuprot tomu imamo Bernie Sandersa koji je na unutar stranačkim izborima izjavio kako bi on blago povećao poreze radi univerzalnog zdravstvenog sustava, ali da bi za prosječno kućanstvo to ispalo jeftinije nego da same sebi plaćaju usluge zdravstva. Mediji su samo prenijeli da Sanders želi povećati porez, a zanemarili su izjavu da bi zdravstvo bilo dostupnije. Vrijed i spomenuti da većina ljudi uopće ne čita članke, već samo pročitaju naslovnicu te je stoga od iznimne važnosti da poruka bude što jednostavnija.

Drugo načelo jest ponavljanje. Trump svoje jednostavne poruke ponavlja što više moguće iz jednog jednostavnog razloga, a to je da javnost zapamti često ponavljanje poruke. U predsjedničkoj kampanji je ponavljanje za posljedicu imalo to da su poruke protukandidata brzo bile zaboravljene. Već spomenuti slogan Make America great again! je Trump dao printati taj isti slogan na kape, majice, natpise u svrhu da se ta poruka što više ponavlja.

Treće načelo je senzacionalnost. To vidimo kod mnogih njegovih tweetova i najavama na press konferencijama. Primjeri su najavljivanje osnivanja svemirskih postrojbi američke vojske, zatim najava istrage o zaplijeni zemljišnih posjeda u JAR-u od bijelaca ili najaktualnije najava o ukidanju 14. amandmana o ostvarivanju državljanstva djece koje se rode na tlu SAD-a. Senzacionalne izjave gotovo nijedan medij ne želi propustiti jer oni ovise o klikovima na naslovnice, a ljudi klikaju na nove, šokantne, uzbudljive i neočekivane vijesti.

Trump se gotovo nikad ne brani i rijetko odgovara na optužbe, a kada se to dogodi, on odgovara sa slikama. U debati s Hillary Clinton, Trump je bio upitan o optužbama za njegove uznemirujuće izjave iz 2005. i je li on danas ista osoba kao i prije 10 godina. Odgovorio je da nije ponosan na to što je rekao, te je odmah počeo govoriti o Billu Clintonu i njegovim skandalima. Dakle, Trump se ne brani jako dugo, jer ako se brani to znači da mora ponoviti ono za što je optužen, a što se ponavlja se lako pamti. On nastavlja svoj odgovor opisujući nedjela Billa Clintona i optužuje svoju protukandidatkinju za pomaganje svojem mužu. Slike su uspješna metoda uvjeravanja ljudi pogotovo u kombinaciji s već navedenim načelima u tekstu.

Ukratko, od Trumpa možemo puno naučiti premda se i ne složili s njegovim političkim stajalištima. Cilj ovog teksta nije pokazivanje Trumpa u boljem svijetlu, već da naučimo kako komunicirati s javnošću, pogotovo u 21. st. kada se (dez)informacije šire brže nego ikad prije u ljudskoj povijesti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *