GOVOR DESETLJEĆA: ‘Što je teže to mi bolje igramo!’

Povijesna pobjeda nad Engleskom obilježena je i kvalitetnom konferencijom za medije gdje je Zlatko Dalić, nakon mnogih ‘pokušaja’ političara i javnih osoba, demonstrirao osnovne komponente kvalitetnog govornika – u ovom slučaju spajanje etosapatosa te logosa. Jedna od najsnažnijih kombinacija u političkom te javnom diskursu jest upravo spoj etosa patosa čime govornik postaje iznimno uvjerljiv pred širim auditorijem. Ako navedeni spoj proširimo i na logos, u slučaju Zlatka Dalića govorimo o iznimnoj argumentaciji izrečenih tvrdnji, kao proizvod nastaje kvalitetan govornik kojeg Hrvatska nije imala prilike dugo čuti u javnosti.

Hrvatski javni diskurs često je obilježen i opravdanjima te lažnom euforijom. Dvadeset godina nakon posljednje istinske euforije koja je zahvatila Hrvatsku, ponovno živimo isti san. Razlika je jedino u ‘visini postolja’ nakon finalne utakmice s Francuzima. I dok hrvatska javnost ne može umanjiti nastalu euforiju, Dalić ponovno demonstrira često korištenu riječ u vlastitim izjavama – poniznost. “Ako ne ostanemo mirni, ponizni i dostojanstveni, ne možemo ništa. Ako budemo kao danas, s vjerom u sebe, mirni i staloženi, ako 22. igrač bude kao i prvi, možemo puno! Otkad sam došao na klupu Hrvatske ja sam optimist. Ljudi ne vjeruju, ali ja vjerujem. Važno je da su dečki to prihvatili, da i oni vjeruju da mogu!” Kada bi analizirali samo ovu izjavu, pronašli bi nekoliko karakteristika istinskog lidera. Razboritost, hrabrost, vladanje sobom, pravednost, velikodušnost te poniznost, glavne ljudske vrline koje čine istinskog lidera pronalazimo u ovoj, ali i u svim ostalim izjavama koje Dalić upućuje, prije svega, hrvatskoj javnosti, bez obzira na razlike.

‘Imali smo najteži put i Hrvatska će postati prva momčad koja je na svjetskim prvenstvima odigrala osam utakmica. Međutim, nije me strah jer što je nama teže mi smo bolji. Jednom u životu se igra finale i i bit će nam jako teško, ali vjerujem da ćemo snaći snage, motiva i energije da budemo dobri u finalu. Po tom pitanju je Francuska u prednosti.’ Rijetko koja izjava demonstrira kvalitetni spoj etosa patosa kao ova na konferenciji za medije. Pri analizi već spomenute izgradnje strategije etosa dobro se prisjetiti osobe koja je zaslužna za definiranje te podijelila izgradnju etosa. Naime, Aristotel ističe kako govornik tj. retor, mora demonstrirati zdrav razum, dobar moralni karakter te dobru volju, a navedene objedinjene kvalitete naziva etosom. Nadalje, prema Aristotelu vjerovanje autoritetu govornika označava ujedno i vjerovanje da je kompetentan u tematici koju izlaže. Tako se razvija naklonost javnosti prema govorniku, javnost postaje aktivnija za vrijeme samih govora te u konačnici dolazi do uvjeravanja javnosti. Upravo zato smatra kako je karakter govornika najsnažnije sredstvo uvjeravanja. Budući da se metode uvjeravanja ne izvode samo pomoću riječi apodiktičkog nego i etičkog karaktera (jer vjerujemo onom govorniku koji se odlikuje određenim svojstvima, kao što su čestitost, dobronamjernost itd.) treba poznavati osnovne osobine svakoga od njih, a za njih iste predstavljaju najveći stupanj uvjerljivosti. Sve navedene karakteristike etosa primjetne su i u govoru Dalića koji će zasigurno dugo ostati na samom vrhu ljestvice govora koji su obilježile hrvatski javni diskurs u 21. stoljeću.

Kako se postaje lider?

Unatoč (pogrešnoj) percepciji javnosti kako je liderstvo osobina koja se dobije rođenjem, riječ je o  iznimnoj metodi vježbanja već ranije navedenih karakteristika. Ono što pritom moramo osvijestiti jest činjenica kako ne mogu svi biti svjetski prvaci u nogometu, nobelovci iz kemije ili novi premijeri. Ali svatko ima sposobnost da postane vođa. Arete, grčka riječ za vrlinu, označava izvrsnost bivanja, a ne činjenja. Neka nam to bude misao vodilja u daljnjem djelovanju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *