U Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnih retoričara. Samo su često – skriveni.

Screenshot: HRTi

Moralne i intelektualne tradicije smatrane su temeljem, odnosno sinonimom za moć Rima kao carstva. Život, ali i govori branitelja umiruće Rimske Republike ostavili su veliki trag na cjelokupnu politički, odnosno retorički razvitak kroz povijest. No, uz sve kvalitete duha i srca, Cicerona za vrijeme koje određuje njegovo javno djelovanje krasi i svojevrsna moralna čistoća, kao i umjerenost bez pohlepe, savjest u vršenju dužnosti te istinske kvalitete manifestirane kroz tri jednostavne, a u današnje vrijeme postepeno marginalizirane uloge: oca, sina i gospodara.

Russell Kirk u svom djelu Politika razboritosti navodi kako je Ciceron umro za stari rimski ustav; od tada su ljudi koji su branili ustavni poredak gledali na Cicerona kao na svoj uzor. Ciceron je dao svoj život za mores maiorum i za moralni zakon. S vremena na vrijeme u svojem javnom životu Ciceron je bio pomalo neodlučan; međutim, na kraju je utjelovio staru uzvišenu rimsku vrlinu. Taj uzor vrline opstaje u konzervativnoj svijesti. Roma immortalis ipak nije isprazna hvala.

O važnosti implementiranja kreposti u politički, odnosno javni život pisali su grčki filozofi, uz Aristotela i Platona kao predvodnike, zatim kršćanski pisci uz naglasak na Augustina i Tomu Akvinskog, ali i Ciceron kao predvodnik Rimske Republike ne sluteći kako će i nakon dvije tisuće godina upravo on biti temelj istinskog javnog i političkog djelovanja.

Nakon gotovo 2 500 godina i postavljenih temelja istinskog javnog, odnosno političkog djelovanja, često se u hrvatskoj javnosti provlači teza kako nam nedostaje kvalitetnih retoričara, odnosno političkih komunikatora. I zaista, promotrimo li raspravu u Saboru koja se obično svodi na diskreditirajuće napade i zaključit ćemo kako nam nedostaje velik broj retoričara koji će vratiti povjerenje šire javnosti u politiku.

No, pandemija koronavirusa, osim zabrinutosti i straha od zdravstvene i gospodarske krize, vratila je onaj istinski smisao retorike široj javnosti. Već se ranije pisalo o komunikacijskim vještinama Nacionalnog stožera, odnosno istaknutih pojedinaca, no svakodnevno ti isti pojedinci nastavljaju demonstrirati prvenstveno zašto su upravo oni u Nacionalnom stožeru, ali i sve istinske vrijednosti koje su prije više od dvije tisuće godina utemeljili filozofi.

Uspješnost Alemke Markotić, Vilija Beroša, Krunoslava Capaka i Davora Božinovića, kao i njihovog tima, posebno je bila vidljiva za vrijeme potresa u Zagrebu kada su medijski prostor okupirali stručnjaci i političari koji, barem u onoj početnoj fazi, ne prate razinu komunikacije na koju je javnost navikla u posljednjih nekoliko tjedana. Rezultat je bio i više nego vidljiv – iskazano nepovjerenje građana, a često i ironiziranje, odnosno ismijavanje pojedinih izjava na društvenim mrežama.

Današnjim gostovanjem u popularnoj emisiji Nedjeljom u 2 ravnateljica Klinike dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić opovrgnula je etiketu nacionalne junakinje te je naglasila kako je ovdje jer samo želi raditi svoj posao, uz preuzimanje odgovornosti prema javnosti. “Danas je Cvjetnica, to je proslava Isusova dolaska u Jeruzalem, a za tri dana su ga htjeli razapeti. Nadam se da mi nećemo završiti tako“, navodi Markotić čime iskazuje i zavidnu razinu retoričkih figura.

Posebno je oduševila navodom kako znanstvenici imaju kulturu komunikacije jer znaju prihvaćati tuđe argumente, bez skakanja u oči drugima. Znanstvene rasprave, iako široj javnosti nezanimljive, uvijek su obilježene zavidnom razinom argumentacije u odnosu na političke, pa čak i sudske rasprave.

“Čovjek nije broj, svaki ljudski život je vrijedan. Banaliziranjem se ništa ne postiže. Ja bih voljela da se takvi ljudi stave u situaciju da im voljeni obole ili, ne daj Bože, umru. Teorije zavjere postoje uvijek, za privlačenje pozornosti, za manipulaciju ljudima. Mislim da se bavimo ozbiljno s ozbiljnim stvarima. Hvala medijima što su profesionalni u svom poslu.”

Alemka Markotić

Mnogi se nadaju kako ova kriza uzrokovana #COVID19 koja uključuje i nesnošljivu izolaciju neće potrajati. Istovremeno, mnogi se nadaju i kako će ova razina komunikacije i javnog djelovanja postati pravilo, a ne iznimka. U Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnih retoričara. Samo su često – skriveni.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *